Rak pluća se u 85 odsto slučajeva otkrije kada je uznapredovao: Mora mnogo ranije, a evo i kako

Broj pacijenata sa kancerom pluća dupliran je u poslednjih 25 godina - kaže za Telegraf.rs interventni pulmolog Acibadem Bel Medica dr Vukoica Karličić


Da ne postoji duvan, u Srbiji bi godišnje od karcinoma pluća obolevalo 200 do 300 pacijenata, umesto što nam u toku godine 7.000 premine a samo malo više oboli. Kako je prevencija pušenja nemoguća misija, cilj je da se ostvari želja i ova podmukla bolest otkriva u ranoj fazi, što je jedino moguće kroz preventivne preglede skenerom i brohoskopijom, kaže za Telegraf.rs dr Vukoica Karličić, interventni pulmolog Acibadem Bel Medica.

Karličić za Telegraf.rs navodi da su najčešće plućne bolesti u Srbiji upravo povezane sa pušenjem, a među njima prednjače karcinom pluća i hronična opstrukcijska bolest pluća.

- U brojevima to izgleda ovako - od karcinoma pluća nam godišnje umire oko 7.000 ljudi, a samo malo više oboleva jer je lečenje skromnih dometa. Od hronične opstrukcijske bolesti boluje oko pola miliona ljudi, oko 50.000 ima manje ili više tegobe, desetak hiljada zahteva ozbiljno lečenje sa vrlo smanjenim fizičkim i radnim sposobnostima, dok su nekoliko hiljada njih kandidati za transplantaciju pluća - iznosi podatke za naš portal dr Karličić.

S obzirom na to da su i karcinom pluća i hronična opstrukcijska bolest pluća, pre svega, pušačke bolesti, tako su i jedna i druga zastupljenije kod muškaraca. Međutim, prema rečima našeg sagovornika, uporno i dobro ih prate i žene u pokušaju da "budu ravnopravne" i u potrošnji duvana.

- Već posle prvih 100.000 popušenih cigareta počinju da se ispoljavaju zle ćudi razornosti duvanskog otrova, a to je posle dvadesetak godina pušačkog staža. Dakle, već od 40. godine počinju da se pojavljuju i hronična opstrukcijska bolest pluća i rak pluća, a najčešće su u šestoj deceniji - kaže dr Karličić. Podmetnute priče o zagađenju

Za poslednjih 25 godina, prema njegovim rečima, broj bolesnika sa karcinomom pluća je dupliran. On opet ističe da je karcinom pluća bolest pušača, te da je među obolelima 95 odsto onih koji konzumiraju duvanski dim:

- Zagađenje sigurno ne prija plućima ali proizvoljne brojke o uticaju zagađenja na plućne bolesti je podmetanje proizvođača duvana i zamagljvanje suštine. Da ne postoji duvan, u Srbiji bi sada na godišnjem nivou obolevalo 200 do 300 bolesnika od karcinoam pluća. A potezanje pojedinačnih slučajeva je priča okorelih pušača i nedostojnih doktora - pušača.

Karcinom pluća je podmukla bolest. Često se ispoljava sa znacima već uznapredovalog karcinoma, i to u više od 85 odsto slučajeva.

- Kada se bolesnik javi već ima lokalno uznapredovalu bolest ili metastatsku bolest. Prve tegobe se mogu javiti u obliku metastaza u jetri, mozgu, kostima, nadbubrezima i koži - navodi dr Karličić i dodaje da zlatni standard u otkrivanju karcinoma pluća čine dve dijagnostičke metode - skener i bronhoskopija:

- Skener grudnog koša otkriva promene u plućima, sredogruđu ili gornjem abdomenu a bronhoskopskim postupcima se potvrđuje priroda i lokalna uznapredovalost karcinoma pluća. Ove dve dijagnostičke procedure čine zlatni standard za dokazivanje karcinoma pluća, procenu proširenosti bolesti i daju neophodne pretpostavke za pravljenje strategije lečenja bolesnika.

Želja je otkrivanje karcinoma u ranoj fazi


Doktor Karličić objašnjava da su za sada samo želje da se karcinom pluća otkrije u ranoj fazi, kada se hirurški uz dopunske terapijske postupke postiže izlečenje.

- Manje od 10 odsto bolesnika sa karcinomom pluća u Srbiji živi duže od 5 godina. Kako se više od 85 odsto bolesnika javlja sa uznapredovalim lokalnim ili metastatskim karcinomom pluća, ostaju druge terapijske mogućnosti - hemioterapija, zračna terapija i ciljana i imunoterapija i njihove kombinacije. Ovi oblici lečenja su mnogo skuplji i manje efikasni. Zato bi zahtev pulmologije bio rano otkrivanje karcinoma pluća kroz osmišljen plan preventivnih pregleda - izričit je dr Karličić:

- Svaki karcinom pluća otkriven u ranoj fazi bez lokalnih ili udaljenih metastaza, daje realne šanse za izlečenjem. Hirurško lečenje je superioran oblik lečenja. Ako se u toj fazi bolesti potpomogne i drugim terapijskim postupcima- povećava se procenat izlečenih bolesnika.

S tim u vezi ističe da bi svaki pušač stariji od 40 godina na pet godina trebalo da uradi multislajsni niskotonski skener grudnog koša.

- Kako je prevencija pušenja nemoguća misija, zadatak pulmološke službe je da pokuša sa ranim otkrivanjem karcinoma pluća. Suvereni dijagnostički postupak je multislajsni niskodozni skener grudnog koša za pušače preko 40 godina na petogodišnjem nivou. U Acibadem Bel Medicu je započet program ranog otkrivanja karcinoma pluća - kaže naš sagovornik.

Ako kašljete duže od mesec dana, (naročito ako ste pušač), obavezno se obratite pulmologu.

Astma pogađa 10 odsto dece

Koristimo priliku da doktora pitamo koje još pulmološke bolesti muče naše građane.

- Na sreću, tuberkuloza po broju ne predstavlja značajniji zdravstveni problem. Bronhijalna astma ima odlične mogućnosti za dobru kontrolu, sarkoidoza pluća i druge granulomatozne bolesti pluća uglavnom imaju povoljan tok. Plućne fibroze predstavljaju dijagnostičko terapijski problem - ali su zastupljene u malom broju - navodi dr Karličić i dodaje da su upala gornjih i donjih disajnih puteva i bronhijalna astma najčešće dečje bolesti:

- Astma se u dečjoj dobi javlja kod oko 10odsto dece. Relativno se lako otkriva na osnovu porodične opterećenosti, tipičnih znakova bolesti i potvrde alergije na respiratorne alergene. Roditelji mogu posumnjati na astmu ako je ona prisutna u porodici i ako se kod deteta sa svakom respiratornom infekcijom jave znaci sviranja u grudima.


Vest je preuzeta sa sajta Telegraf.rs